Najnovija odluka turskog zakonodavstva da Muzej Karije mora ponovo da postane džamija mogla da bi ugrozi njegovu umetničku zaostavštinu, ali i da predstavi mogući problem za ostale ranohrišćanske spomenike.
Crkva Hrista Spasitelja u polju, poznatija je kao Crkva Hora, odnosno muzej Karije, poznata je kao biser vizajntijske umetnosti, gotovo u rangu sa Ajom Sofijom.
Njeni veličanstveni mozaici, koji su izdržali tolike vekove i razne osvajače, nisu izloženi vandalizmu ili krađi, već zakonskom nalogu da se muzej pretvori u džamiju.
Crkva Svetog Spasitelja u Istanbulu, koju je osmanski vezir početkom 16. veka pretvorio u džamiju Karije, pretvorena je u muzej od 1958. Njene freske i mozaici iz 14. veka smatraju se najboljim primerima vizantijske umetnosti na svetu. Tursko državno veće, koje je najviši administrativni sud u zemlji, prošlog meseca donelo je presudu da je istorijska odluka kojom je Karije postao muzej nezakonita jer se džamija „ne može koristiti u druge svrhe osim za svoju suštinsku funkciju“.
Očekuje se da će predsednik Redžep Tajiip Erdogan sprovesti presudu suda ili doneti novi propis da zaštiti svoj status, prenosi list Yeni Safak. Ta presuda može imati uticaja na druge spomenike iz hrišćanske prošlosti na teritoriji Turske, posebno na Aja Sofiju, najveću katedralu hrišćanstva tokom jednog milenijuma pre nego što je Konstantinopolj osvojio osmanski sultan, Mehmed II, i pretvorije je u svoju carsku džamiju 1453. Kemal Mustafa Ataturk, osnivač turske republike, 1934. godine, Aja Sofiju pretvara u muzej kao čin dobre volje prema Zapadu.
I Aja Sofija i Crkva Hora su na spisku Uneskove liste svetske baštine kao “arhitektonska remek-dela” Istanbula.
Izvor: Objektiv
Komentari (0)
Ostavi komentar