Pravoslavnu veru treba čuvati i sačuvati po svaku cenu, a ne smemo zaboraviti ni Staru Srbiju, odnosno Kosovo i Metohiju, jasenovačke i žrtve drugih stratišta, glavne su poruke patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Irineja u Božićnoj poslanici.
Poglavar srpske crkve poručio je i da poslenike, ma koliko oni bili zaslužni, treba podsećati da se ništa ne čini bez sloge i jedinstva sa svima ostalima; ništa na silu, da se, kako kaže, ne bi cepala Hristova nerukotvorena riza, odnosno da se ne bi skrnavio u nama lik Bogomladenca Hrista.
“Svuda, dakle, da važi pravilo lečenja sebe i drugih na blag, istinit i svetootački način”, istakao je patrijarh.
“Ne smemo”, ukazao je, “zaboraviti našu Staru Srbiju (Kosovo i Metohiju), prema kojoj treba da se ophodimo kao prema srpskoj zavetnoj misli, reči i nasleđu – neodvojivim od našeg narodnog bića”.
“Jer, upravo su o tome svojom krvlju svedočili horovi srpskih mučenika i novomučenika svih vekova. Danas na Božić najsvečanije pomenimo kosovske, jasenovačke, gradinske, i mučenike sa svih ostalih stratišta. Mi im se za pomoć molimo da i sami lično ispovedimo svoju crkvenu pravoslavnu veru u Bogomladenca Hrista, do samoga kraja, ne bojeći se da o njima svedočimo pred svima”, poručio je patrijarh u Poslanici objavljenoj na sajtu SPC-a.
Kao jedno od najbolnijih pitanja od svih, on je spomenuo čedomorstvo, ali i spremnost, kako kaže, ustrojitelja novoga sveta da nam iz naših ruku istrgnu naš osveštani život u svakom pogledu, pa i u pogledu samih polova i hrišćanskoga braka, i da nas uvedu tamo kamo ljudska misao i reč, delo i ljudska noga dosad nisu kročili.
“Zato je veoma važno kako ćemo mi živeti i celokupno naše potomstvo i na čemu će ono graditi dom svoga sveukupnog hrišćanskog postojanja”, jer, istakao je patrijarh, sva naša dela će na kraju biti ispitana “ognjem blagodati Božje”.
Čestitajući Božić i danas mnogostradalnom srpskom narodu u otadžbini i rasejanju, on je poručio i da je glavno brinuti o tome kako ćemo živeti, da bismo i sve naše svete pretke mi imali na svojoj strani na “Hristovom pravednom Sudu”.
“Ako sav svet leži u zlu strasti i grehova, a stvarno leži, onda nijedan čovek da ne uzima učešća u njemu, to jest u delima tame”, naveo je patrijarh i ukazao da smo slobodni onoliko, koliko smo slobodni od greha i tek kao takvi slobodni smo, kaže, za bogoopštenje.
Istakao je i da je naša sveta dužnost da nosimo krst istorijskih događaja i iskušenja u svim pomesnim crkvama kao zajedničkim, ali i da je sveta dužnost i obaveza svih pomesnih pravoslavnih crkava da jedna drugu poštuje i uvažava.
Srpski patrijarh Irinej izjavio je da još veruje da će se napeta situacija u Crnoj Gori nastala posle usvajanja spornog Zakona o slobodi veroispovesti u crnogorskom parlamentu, rešiti na miran način.
U intervjuu za “Kurir”, on je istovremeno pozvao je vlasti u Crnoj Gori da se “urazume i dozovu pameti”, izrazivši nadu da će razum pobediti probleme i da neće doći do oduzimanja svetinja Srpske pravoslavne crkve (SPC) u toj zemlji.
“Nadam se da će crnogorske vlasti razmisliti, jer vide reagovanje naroda…To je nerazumno što su uradili, to je zakon koji niko ne podržava, svaki normalan čovek je protiv takvog zakona. Iskreno rečeno, nisam to očekivao. Nisam očekivao da će doći do usvajanja takvog zakona”, rekao je patrijarh.
Povodom nedavnog prebijanja vikarnog episkopa dioklijskog Metodija od strane crnogorske policije tokom protesta protiv spornog Zakona, Irinej je rekao da je reč o “nezabeleženom činu u Evropi od pada fašizma”.
“Molim se Gospodu da urazumi ljude koji su na čelu Crne Gore da prekinu s nasiljem i otimanjem imovine srpske crkve”, istakao je patrijarh.
On je, povodom upozorenja pojedinih vladika da se sličan scenario sprema i na Kosovu, rekao da se ne može znati da li takve nečasne namere postoje i u Prištini.
“Ne možemo znati da li postoje te nečasne namere, to je neka pretpostavka verovatno. Tamo neki drugi vetrovi duvaju, videćemo kako će da se završi to”, kazao je patrijarh.
On je dodao da je na KiM uvek teška situacija.
“Kuva se, tu još uvek lonac vri… ma 100 problema”, dodao je.
Izvor: Tanjug
Komentari (0)
Ostavi komentar