Ovo su najveće pretnje svetu u 2020.

Najveći politički rizik za svet predstavlja unutrašnja politika SAD-a

Šibice
Pixabay

Eurasia Group, vodeća konsultantska kuća za političke rizike u svetu, početkom svake godine objavljuje svoje predviđanje deset najvećih političkih rizika za svet u toj godini.

Naime, prema mišljenju Eurasia Groupa, najveći politički rizik za svet predstavlja unutrašnja politika SAD-a. Kako se navodi u njihovom izveštaju, to se dosad nije dogodilo jer su “američke institucije jedne od najsnažnijih na svetu”, ali ove godine će “te institucije biti testirane na dosad neviđene načine”.

Problem američkih predsedničkih izbora

“Suočavamo se s rizicima u vezi s američkim izborima koje će mnogi promatrati kao nelegitimne, nesigurnošću nakon izbora i nestabilnošću u spoljnoj politici koju će proizvesti nastali vakuum”, navodi se u izveštaju. Konstatuje se da su institucionalna ograničenja sprečila predsednika Trampa da realizuje značajan deo svoje agende, ali da ga to nije zaustavilo u tome da potpuno podeli naciju. “Može li se tako polarizovana zemlja kretati napred?” pitaju su u Eurasia Groupu.

Predviđaju da će Rusi opet pokušati da se upetljaju u američke predsedničke izbore, a ako i ne uspeju u tome ostaće mišljenje da su neregularni, te da će njihov rezultat biti sporan, ma ko da pobedi.

Sukobi SAD-a i Kine

Drugi najveći rizik je razdvajanje SAD-a i Kine u tehnološkoj sferi, što je “najdalekosežniji geopolitički razvoj događaja još od pada SSSR-a”. Kina je nakon niza Trampovih eskalirajućih poteza odlučila da se tehnološki potpuno odvoji od SAD-a, što će dovesti do korenitih promena u međunarodnoj trgovini i finansijskoj arhitekturi sveta. Dodaju da smo svedoci početka “izgradnje tehnološkog Berlinskog zida” zbog kojeg će sve ostale zemlje biti primorane da izaberu stranu.

Tokovi kapitala i Indijski nacionalizam

Četvrti rizik je to što multinacionalne korporacije neće biti u stanju da popune rupe koje se stvaraju u globalnom političkom sistemu, što bi moglo da dovede do kolapsa liberalnog poretka. Ponovni uspon nacionalnih država može dovesti do raspada trenutno važećih odnosa u svetu, kao i toka kapitala.

Peti rizik za svet je Indija reformirana po idejama aktuelnog premijera Narendre Modija, koji se nalazi u svom drugom mandatu i veliki je promoter indijskog nacionalizma, zbog čega će u toj velikoj i mnogoljudnoj državi eskalirati religijski i etnički konflikti. Predviđa se da će Indija imati i agresivniju spoljnu politiku te da će doći do još većeg ugrožavanja ljudskih prava unutar Indije.

Evropa i klimatske promene

Šesti rizik je Evropa, koja je godinama pokazivala nespremnost da se odupre geopolitičkim planovima Vašingtona i Pekinga, što će se uskoro itekako promeniti. Nova Evropska komisija i trenutno najmoćniji evropski lider, francuski predsednik Emanuel Makron, imaju realan pogled na svet i smatraju da je bilo naivno očekivati da će ostatak sveta igrati po pravilima. To znači otvaranje niza sukoba sa SAD-om i Kinom te pokušaj da se Evropa obrani od ostalih velikih sila, što se već može primetiti kroz strogu politiku Evropske komisije prema američkim tehnološkim divovima poput Googlea i Applea. Iako se uspostavljanje evropske vojske ne može očekivati toliko brzo, potezi u tom pravcu će sigurno biti iritacija za Vašington i problem za NATO.

Sedmi rizik se odnosi na klimatske promene odnosno na sukob politike i ekonomije oko toga kako se suočiti s ovim izazovom. Od najvećih svetskih zagađivača – a među njima vode SAD i Kina – jedino Indija ima konkretan plan da ispoštuje smanjenje emisije štetnih gasova, a s time će se mučiti i Francuska i Nemačka. 

Južna Amerika i Turska

Osmi rizik je sukob SAD-a i šijitskih zemalja, što otvara mogućnost otvorenog sukoba s Iranom, čemu smo svedočili i ovih dana. Odnos između SAD-a i Irana bi mogao biti “smrtonosan i geopolitički destabilizirajući”. 

Deveti globalni rizik je nestabilnost u Južnoj Americi, koja je rezultat slabog ekonomskog rasta, nezadovoljstva naroda vladajućima, frustracijama korupcijom i nekvalitetnim javnim službama. 

Deseti rizik je Turska, čiji se predsednik Redžep Tajip Erdogan “nalazi u dugom periodu političkog opadanja”, što će ga podsticati na niz iracionalnih i spornih poteza.

U svakom slučaju, Eurasia Group smatra da bi 2020. godina mogla biti “prelomna godina” nakon decenije povećavanja globalnih rizika, ali bez “prave globalne krize”.

Izvor: index.hr

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (0)

Ostavi komentar

Ostavite komentar